četvrtak, 10. siječnja 2013.

Službeni Izvještaj o mjerenju sadržaja ukupnih lebdećih čestica u vazduhu na lokaciji Čatići kod Kakanj Instituta za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka


Svi citati su izravno iz Izvještaja ( Preuzmite cijeli Izvještaj ) te naglašavaju ozbiljnost situacije izazvane nemarom i nebrigom nadležnih predstavnika Elektroprivrede BiH za zdravlje i imovinu stanovnika Čatića.

Ogromna opasnost po zdravlje stanovništva

Na stranici broj 7- 8 stoji:
U urbanim sredinama ekspozicija čovjeka česticanna iz zraka može prouzrokovati oštećenje zdravlja. Čestice ulaze u ljudsko tijelo putem organa za disanje (respiratorni sistem). Zbog toga može doći do direktnog oštećenja respiratornog organa ili do oštećenja drugih organa, posredno 
Deponovanje čvrstih čestica u respiratornom sistemu dešava se zbog inercionih sudara čestica sa tkivom, usljed athezije, gravitaciog taloženja i kao posljedica difuzije. Čestice većeg promjera i mase, lakše se deponuju i zadržavaju u respiratornom sistemu.



Model na predhodnoj slici pokazuje kako čestice iz atmosferskog zraka, pored direktnog uticaja na respiratorni sistem, mogu putem krvi mnogo ozbiljnije djelovati i na druge vitalne organe čovjeka. Uzroci oboljenja i drugih organa od kancera, osim pluća, mogu se tražiti dakle, i medu polutantima koji se pojavljuju u atmosferskom zraku.
Čestice iz zraka mogu mehanički i kemijski uticati i na materijale. Priroda i nači tih uticaja zavisi od kemijske aktivnosti čestica i prirode materijala. Kemijsku razgradnju materijala vrše tako što predstavljaju nukleuse za gasove ili jake kiseline, koje nose sa sobom ili prosto, svojom korozivnom aktivnošću. Čestice iz zraka ubrazavaju koroziju čelika, željeza i drugih materijala.
Čvrste čestice u atmosferi negativno djeluju i na gradevinske objekte. One a naročito čad, formiraju na zidu, cigli, mermeru, kamenu, staklu, sloj koji se teško ispira kišom tako da pored razarjućeg učinka, negetavan utjecaj imaju i na njihov estetski izgled.

Rezultati mjerenja su poražavajući 
Iako se radilo o prilično upitnim i nerealnim uvjetima mjerenja (o čemu postoji i video dokazi) ogromna zagađenost se nije mogla skriti. Donosimo tabelarne rezultate mjerenja zagađenosti za tri lokacije:








Poziv na promjene

U zaključku Izvještaja na stranici broj 76 se naglašava:


Iako uže područje Kaknja ne spada u izrazito vjetrovita, deponija uglja „Hrasno" uzrokuje nevolje kod stanovništva naselja Čatići. Lebdeće čestice uglja uz najmanje strujanje vazduha podižu se sa kosina depoa i raznose po okolnom području na poljoprivredne, zelene, stambene i ostale površine. Ovaj problem je naročito izražen u slučaju izraženog strujanja sjevernih odnosno sjeverozapadnih vjetrova (sa brzinama >10 m/s), naročito u sušnom periodu. 
Prema prikazanom grafičkom modelu (preporuka EPA-Environmental Protection Agency USA) imisionih koncetracija lebdećih čestica na posmtranom lokalitetu, najviša koncetracija suspendovanih čestica u zraku od 2000 pg/m3 pojavljuje se na udaljenosti 100 m u odnosu na izvor emisije (depo uglja), dok se koncetracija suspendovanih čestica od 200 pg/m3 u zraku koja je ispod nnaksimalno dozvoljene koncetracije (250 p/m3) nalazi na udaljenosti 1350 m od posmatranog izvora emisije. Proračun imisionih koncetracija suspendovanih čestica u zraku na užoj lokaciji depoa uglja zasnovan je pod pretpostavkom da je brzina vjetra iz smjera izvora 10 m/s, emisija prašine od izvora (depoa uglja) 108,0 kg/h, a visina sa koje se emituje prašina cca 10 m.
U cilju minimiziranja površinske emisije sitne ugljene prašine sa prostora depoa uglja „Hrasno" na susjednu okolinu potrebno je planirati sledeće aktivnosti: instalranje sistema topova za sektorsko kvašenje kosina deponovanog uglja, konverziranje površinskih naslaga deponovanog uglja primjenom odgovarajućih aditiva koji se ubacuju u sistem za kvašenje vodom, sanacija betonske barijere oko deponovanog uglja koja sprječava ili umanjuje emisiju sitne prašine sa kosina deponovanog uglja, formiranje vjetrozaštitnog pojasa visokog rastinja topole (Populus alba) i čempresa (Cuprssus sempervirens) duž istočne tj. južne granice depoa uglja, projektovanje otprašivača sa vrećastim filterima u objektima pretovarnih čvorova „PČ5", „PČ6", zamjena limene obloge na istim objektima, ugradnja sistema mlaznica za ovlaživanje uglja na ulazima pristupnih transportera, postavljanje uredaj za kontinunirani monitoring smjera i brzine vjetra.
Sprovođenjem navedenih preventivno-tehničkih aktivnosti imisione koncetracije ukupnih suspendovanih čestica u vazduhu na užoj lokaciji depoa uglja svele bi se na prihvatIjivu vrijednost tj. ispod propisane maksimalno dozvoljene koncetracije.
Napomena

Zbog ogromne količine podataka i prilične kompliciranostii za njihovo razumijevanje izdvojili smo samo ona osnovna saznanja. Napominjemo da je cijeli Izvještaj dostupan za pregled te preuzimanje i nalazi se na početku ovog posta.