Koliko Vas košta voda?

Još jedno otvoreno pismo direktoru Termoelektrane Kakanj gospodinu Ševalu Sokoloviću

Poštovani gospodine direktore,

proteklih nekoliko dana primjetan je ogroman broj lebdećih čestica ugljene prašine koje se nekontrolirano šire Čatićima.

Bilo bi krajnje korektno da se BAREM pridržavate osnovnih normi propisanih zakonom. Ovim se izravno ugrožava zdravlje mještana Čatiča, onečišćava i uništava njihova imovina i životna sredina.

Sramotno je da svaki put mještani moraju intervenirati zbog Vaših propusta. Kada ćete početi raditi svoj posao na deponiji uglja u skladu sa MINIMALNIM normama koje vam propisuje zakon. Neshvatljivo je isto koji je smisao sistema prskanja uglja koji predstavlja okosnicu vašeg ekološkog plana za Čatiče ako se isti nikada i ne koristi.

Koliko još intervencija moramo napraviti da bi počeli raditi svoj posao?

Utjecaj elektrana pogonjenih na ugljen na zdravlje čovjeka

Ako se pitate kako udisanje čestica ugljena i nusprodukata utjeće na vaše zdravlje evo odgovora...

Više na poveznici (engleska verzija - istraživanja europske organizacije HEAL)

BiH = APSURDISTAN (država apsurda)

DVIJE POTPUNO KONTRADIKTORNE STVARI 

1. Elektroprivreda BiH i dalje troši državni novac u širenje dezinformacija o održivom razvoju i zaštiti okoliša (ovaj put u listu Naša riječ). Ima li uopće smisla ovo komentirati... 

2. Federalna inspekcija izvještava da deponija radi po "planu" tj. izdatoj petogodišnjoj  okolišnoj dozvoli iz 2011. godine Federalnog ministarstva okoliša (koja iskreno rečeno nema veze sa zdravim mozgom niti uopće zadovoljava zakon o zaštiti okoliša) 

Odgovor na naše otvoreno pismo (s komentarom)

Drago nam je da je služba Termoelektrane vrlo brzo odgovorila na naš dopis sljedećim sadržajem:

Pošto je direktor „TE Kakanj„ gosp. Hasan Čaušević trenutno zauzet, a šef TUŠiP-a gosp.Sokolović Ševal na godišnjem odmoru  zamoljen sam od strane gosp. direktora da Vam odgovorim na Vaš dopis. Nakon primljenog gmail-a odmah sam Vas zvao na Vaš kontakt telefon ali se niste javili.

Možda ste primijetili u zadnje vrijeme da na depo „1“ tj.depo koji se nalazi na zapadnoj strani nismo uopšte punili ugljem. Ali zbog velikog prijema uglja a i zbog neplanskih zastoja blokova u „TE“ primorani smo da deponujemo ugalj na navedeni depo. Prvo smo napunili prvu polovicu depoa u nadi da će se smanjiti količine,ali se to nije desilo. Zbog toga moramo i preostali dio depoa popuniti ugljem.

Da bih smo to odradili ugalj koji je ispred deponovan smeta strijeli (ruci) na KRB-u pa je zbog toga rukovaoc KRB –a morao podići strijelu visočije. Na slici se dobro vidi da ugalj ne praši jer i zbog zdravlja naših radnika mi u suprotnom odmah  reagovali.

Znajte da ni nama nije u cilju kao prvo da ugrožavamo sami sebe a naravno i Vas kao komšije.

Uz puno poštovanja i saradnju sa Vama učinit ćemo sve za bolje zdravlje i raspoloženje.

           

Puno toplih i ljudskih pozdrava u ime gosp. Direktora  

Poslovođa: Kozlo Mirsad

Komentar - odgvoor na dopis

Nažalost nisam bio u mogućnosti da odgovorim na poziv iako bih to rado učinio.  Prije svega zahvaljujemo na odgovoru koji smo dobili. No zaista je čudna da jedna tako ozbiljna i strateški važna državna firma  je dopustila ovakvu situaciju.

Što se tiče deponiranja uglja na prvoj deponiji svjesni ste da je riječ o nečemu sasvim drugom a ne vašoj dobroj volji. Riječ je mnogim dopisima koje smo uputili Federalnoj inspekciji za zaštitu okoliša. Stoga molim Vas ostavimo to sa strane.

Stanovnicima Čatića je svakako važan prosperitet i napredak Termoelektrane Kakanj i mnogi od nas bi voljeli da imaju mogućnost zapošljenja ili ponovnog primanja u radni odnos u istoj. Upravo zbog mjesta gdje živimo.

Također niko od nas iskreno nije zainteresiran zašto se ugalj deponira sa te visine nego  smatramo do takve situacije ne bi uopće smjelo doći. Kad je riječ o komšijskim odnosima mi od vas imamo samo  svakodnevnu i svakonoćnu buku i prašinu od vaših presipnih postrojenja, buldožera i transportera..

Teško da je to dobar temelj za razvijanje bilo kakve saradnje.

Stoga pozivamo Vašeg generalnog direktora da nas posjeti  ukoliko uistinu želite dobrokomšijske odnose.

Zaista smatram da imamo zajednički cilj, prosperitet Termoelektrane ali ne na teret i štetu zdravlja i životne sredine Čatića i ostalih mjesta.  Stoga Vas molimo pokrenite se i promijenite pristup lokalnoj zajednici. Učinite gestu dobre volje: recite nam kada ćete konačno početi sistematski rješavati problem deponije uglja Čatići - Hrasno,upoznajte javnost sa planovima, postavite neke rokove...

Mislim da to nije previše što tražimo. I svakako mi smo spremni pomoći sa svoje strane

Želim svako dobro direktoru i svim uposlenicima Termoelektrane Kakanj

Dražen Filipović

Otvoreno pismo generalnom direktoru Termoelektrane Kakanj gospodinu Hasanu Čauševiću

Poštovani gospodine direktore,

iako konstantno kršite sve moguće zakone o zaštiti životne sredine na koje javnost stalno alarmiramo  mogli biste barem kontrolirati rad svojih radnika na deponiji uglja Čatići - Hrasno.

Bar na taj način možete smanjiti ionako ogromnu štetu po zdravlje i materijalna dobra stanovnika Čatića koje neregularan rad vašeg postrojenja godinama ugrožava. 

Ovakvo ponašanja graniči sa zdravim razumom. Je li ovo izraz krajnjeg neprofesionalizma i lijenosti vaših radnika ili izraz namjernog iskazivanja nadmoći nad mještanima Čatića, odgovorite vi nama?

U nadi za Vaš brzi odgovor svako dobro žele Vam vaši Čatićani.

Čatići – bosanski Černobil – je li ikome uopće stalo?

Već nekoliko godina neformalan grupa mještana Čatiča – ZA DOSTOJAN ŽIVOT nastoji motivirati bilo javnost bilo lokalne i državne vlasti da nas primijete. Svako naše djelovanje svodilo se na upozorenja o ozbiljnim kršenjima osnovnih ljudska prava; prava na zdravu životnu sredinu od strane Elektroprivrede BiH tj. lokalne Termoelektrane Kakanj. Uputili smo bezbroj dopisa lokalnim i državnim vlastima zaduženim za brigu i zaštitu životne sredine, poticali smo nadležni Inspektorat da počne raditi svoj posao, naglašavali ozbiljnost situacije te nepostojanje minimalni zakonom propisanih uslova za rad deponije uglja u Čatićima... Sva naša nastojanja danas se mogu svesti u naslovu spomenuto retoričko pitanje: je li uopće nekome stalo?

OVO NIJE APRILILI OVO JE BOSNA...

Službeni Izvještaj o mjerenju sadržaja ukupnih lebdećih čestica u vazduhu na lokaciji Čatići kod Kakanj Instituta za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka

Svi citati su izravno iz Izvještaja ( Preuzmite cijeli Izvještaj ) te naglašavaju ozbiljnost situacije izazvane nemarom i nebrigom nadležnih predstavnika Elektroprivrede BiH za zdravlje i imovinu stanovnika Čatića.

Ogromna opasnost po zdravlje stanovništva

Na stranici broj 7- 8 stoji:

U urbanim sredinama ekspozicija čovjeka česticanna iz zraka može prouzrokovati oštećenje zdravlja. Čestice ulaze u ljudsko tijelo putem organa za disanje (respiratorni sistem). Zbog toga može doći do direktnog oštećenja respiratornog organa ili do oštećenja drugih organa, posredno 

Deponovanje čvrstih čestica u respiratornom sistemu dešava se zbog inercionih sudara čestica sa tkivom, usljed athezije, gravitaciog taloženja i kao posljedica difuzije. Čestice većeg promjera i mase, lakše se deponuju i zadržavaju u respiratornom sistemu.

Model na predhodnoj slici pokazuje kako čestice iz atmosferskog zraka, pored direktnog uticaja na respiratorni sistem, mogu putem krvi mnogo ozbiljnije djelovati i na druge vitalne organe čovjeka. Uzroci oboljenja i drugih organa od kancera, osim pluća, mogu se tražiti dakle, i medu polutantima koji se pojavljuju u atmosferskom zraku.

Čestice iz zraka mogu mehanički i kemijski uticati i na materijale. Priroda i nači tih uticaja zavisi od kemijske aktivnosti čestica i prirode materijala. Kemijsku razgradnju materijala vrše tako što predstavljaju nukleuse za gasove ili jake kiseline, koje nose sa sobom ili prosto, svojom korozivnom aktivnošću. Čestice iz zraka ubrazavaju koroziju čelika, željeza i drugih materijala.

Čvrste čestice u atmosferi negativno djeluju i na gradevinske objekte. One a naročito čad, formiraju na zidu, cigli, mermeru, kamenu, staklu, sloj koji se teško ispira kišom tako da pored razarjućeg učinka, negetavan utjecaj imaju i na njihov estetski izgled.

Rezultati mjerenja su poražavajući 
Iako se radilo o prilično upitnim i nerealnim uvjetima mjerenja (o čemu postoji i video dokazi) ogromna zagađenost se nije mogla skriti. Donosimo tabelarne rezultate mjerenja zagađenosti za tri lokacije:

Poziv na promjene

U zaključku Izvještaja na stranici broj 76 se naglašava:

Iako uže područje Kaknja ne spada u izrazito vjetrovita, deponija uglja „Hrasno" uzrokuje nevolje kod stanovništva naselja Čatići. Lebdeće čestice uglja uz najmanje strujanje vazduha podižu se sa kosina depoa i raznose po okolnom području na poljoprivredne, zelene, stambene i ostale površine. Ovaj problem je naročito izražen u slučaju izraženog strujanja sjevernih odnosno sjeverozapadnih vjetrova (sa brzinama >10 m/s), naročito u sušnom periodu. 

Prema prikazanom grafičkom modelu (preporuka EPA-Environmental Protection Agency USA) imisionih koncetracija lebdećih čestica na posmtranom lokalitetu, najviša koncetracija suspendovanih čestica u zraku od 2000 pg/m³ pojavljuje se na udaljenosti 100 m u odnosu na izvor emisije (depo uglja), dok se koncetracija suspendovanih čestica od 200 pg/m³ u zraku koja je ispod nnaksimalno dozvoljene koncetracije (250 p/m³) nalazi na udaljenosti 1350 m od posmatranog izvora emisije. Proračun imisionih koncetracija suspendovanih čestica u zraku na užoj lokaciji depoa uglja zasnovan je pod pretpostavkom da je brzina vjetra iz smjera izvora 10 m/s, emisija prašine od izvora (depoa uglja) 108,0 kg/h, a visina sa koje se emituje prašina cca 10 m.
U cilju minimiziranja površinske emisije sitne ugljene prašine sa prostora depoa uglja „Hrasno" na susjednu okolinu potrebno je planirati sledeće aktivnosti: instalranje sistema topova za sektorsko kvašenje kosina deponovanog uglja, konverziranje površinskih naslaga deponovanog uglja primjenom odgovarajućih aditiva koji se ubacuju u sistem za kvašenje vodom, sanacija betonske barijere oko deponovanog uglja koja sprječava ili umanjuje emisiju sitne prašine sa kosina deponovanog uglja, formiranje vjetrozaštitnog pojasa visokog rastinja topole (Populus alba) i čempresa (Cuprssus sempervirens) duž istočne tj. južne granice depoa uglja, projektovanje otprašivača sa vrećastim filterima u objektima pretovarnih čvorova „PČ5", „PČ6", zamjena limene obloge na istim objektima, ugradnja sistema mlaznica za ovlaživanje uglja na ulazima pristupnih transportera, postavljanje uredaj za kontinunirani monitoring smjera i brzine vjetra.

Sprovođenjem navedenih preventivno-tehničkih aktivnosti imisione koncetracije ukupnih suspendovanih čestica u vazduhu na užoj lokaciji depoa uglja svele bi se na prihvatIjivu vrijednost tj. ispod propisane maksimalno dozvoljene koncetracije.

Napomena

Zbog ogromne količine podataka i prilične kompliciranostii za njihovo razumijevanje izdvojili smo samo ona osnovna saznanja. Napominjemo da je cijeli Izvještaj dostupan za pregled te preuzimanje i nalazi se na početku ovog posta.

EKSKLUZIVNO: Elektroprivreda BiH bezuspješno skriva utjecaj prekomjerne buke sa deponije uglja u Čatićima – nisu prošli ni već inscenirana i naručena mjerenja

Pali na ispitu

Naručeni rezultati mjerenja utjecaja buke sa deponije uglja Hrasno – Čatići jasno pokazuju u kolikoj mjeri Termoelektrana Kakanj krši osnove zakone zaštite okoliša kantona i FBiH.

Koncem protekle godine od strane Mjesne zajednice Čatići dostavljen nam je Akcijski plan zaštite od buke čiji je naručilac bila sama Elektroprivreda BiH a mjerenja je izvršio Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka (Juli, 2012).

Iako smo upozoravali na moguću ne transparentnost mjerenja a samim time i manipulaciju dobivenim rezultatima izgleda da se očajno stanje i prekomjerna buka nije mogla u potpunosti prekriti ma koliko se to nastojalo. Drugim riječima Termoelektrana Kakanj i Elektroprivreda su pali na ispitu koji su sami platili. Da dobro ste pročitali.

Ukratko o mjerenju i planu zaštite od buke

Prije svega treba napomenuti da je mjerenje obuhvaćalo utjecaj deponije na okolicu kada je riječ o broju lebdećih čestica – ugljenoj prašini (o tome uskoro) te utjecaj rada postrojenja na buku u okolici.

Na stranici 7 spomenutog akcijskog plana zaštite od buke stoji:

1. Na postojećim individulnim stambenim objektima koji su najbliži lokaciji deponije uglja Hrasno, proračunom dobijene vrijednosti nivoa imisije buke, koju stavaraju izvori buke sa deponije uglja ,kao i oprema za transport uglja sa depoa do ternnoelektrane Kakanj, PRELAZE dozvoljeni nivo buke i NE ODGOVARAJU vrijednostima propisanim Zakonom o zaštiti od buke („Službeni novine ZE-DO kantona" br. 02/08), kojim su za zonu VI definisanu kao Kombinovana - industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje u naseljenom mjestu, dozvoljeni nivoi buke

Dalje pod 3 stoji:

3. Za područje izrade karte buke, provedena je analiza nivoa buke po svim stambenim objektima unutar posmatranog područja,urađena analiza ocjene izloženosti stanovništva različitim nivoima buke, tabelarni i grafički prikaz, iz čega je vidljivo da je stanovništvo izloženo AKUSTIČNOM ZAGAĐENJU buke, te je potrebno preuzeti mjere za smanjenje buke, u cilju poboljšanja kvaliteta života i zaštite zdravlja stanovništva u posmatranom području

U nastavku se navode mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se zadovoljili oni osnovni – mizerni uvjeti zaštite od buke te je predložen vremenski period za to .

Svima na uvid

Cjelokupni Akcijski plan možete pogledati i preuzeti OVDJE

Uskoro donosimo 
Izvještaj o mjerenju sadržaja ukupnih lebdečih čestica u vazduhu istog Instituta za istu lokaciju.
POGAĐATE, OPET SA NEGATIVNOM OCJENOM.